Reo Pōtikitiki: Kupu Matua mo Ngā Kaitīmata

Tīmataeevi.ai11 men25 ngā rerenga kōreroMe te oro

Ko te ako i ngā kupu matua o te reo Pōtikitiki te tuatahi o ā koe haerenga ki te whakawhiti kōrero. Ahakoa koe e haere ana ki Pīrihiwi, Potugaro, i te haere rānei ki tēnei reo ataahua, ka āwhina ēnei kupu matua i a koe ki te karanga, ki te patai awhina, ki te raupapa kai, ā ki te whakatika i ngā āhuatanga o ia rā. Kāore e tika kia matau i ngā āhuatanga taumaha o te whakapaparua o te reo i tēnei wā. Ka taea e ngā kupu takitahi nei koe ki te tuwhera i ngā tatau, ki te hanga hononga, ā ki te tahi hoki ā koe haerenga whakaako ki te reo.

Ngā ihirangi
  1. 1. Karanga me te Whakamohio Anō
  2. 2. Kupu Āhuatika Matua o te Reo Pōtikitiki
  3. 3. I te Wā e Kore ai Koe e Mārama
  4. 4. Hokohoko ā Moni
  5. 5. Arataki ā Wāhi
  6. 6. Kai ā Inu
  7. 7. Ngā tohutohu
  8. 8. Ngā pātai auau

Karanga me te Whakamohio Anō

Ko te tīmatanga i te kōrero i te reo Pōtikitiki he mea māmā. Ka āwhina ēnei kupu i a koe ki te whakamohio anō ā ki te whai tūtuki tika.

Olá!
oh-LAH
Kia ora!
Kei te whakaiti te whakahua ki te tuarua o ngā kupu. Kāore te 'h' e whakahuaina.
Meu nome é...
MEH-oo NOH-mee eh
Ko taku ingoa ko...
Kia āhuataka ia kupu. Ko te 'é' he rite ki te 'e' i 'café.'
Prazer em conhecê-lo
prah-ZEHR em ko-nye-SEH-loo
He ahuatanga whakahihiri ki a koe (mō te mea tino)
Ko te hononga 'nh' e hanga harikoa mauri kāore e motu i te reo Ingarihi.
Eu sou de...
EH-oo soh jee
Nō... koe
Ko te 'd' i 'de' he māmā, he rite ki te 'j' kōrero i te reo Pīrihiwi.
De onde você é?
jee ON-jee vo-SEH eh
Nō hea koe?
Kei te whakaiti te whakahua ki te 'SEH' i 'você.' Ko te 'é' o muri nei he harikoa ā horahia.

Kupu Āhuatika Matua o te Reo Pōtikitiki

He mea e whai wheako ana i ia wāhi. Ka āwhina ēnei kupu i a koe ki te whakatika i ngā āhuatanga āhuatika me te whakaute.

Por favor
pohr fah-VOHR
Tēnā, e karanga ana
Ko ngā 'o' katoa he āera āhuatika. Kei te whakaiti te whakahua ki te 'VOHR' o muri.
Obrigado
oh-bree-GAH-doo
Tēnā anō (kōrero taane)
Kei te whakaiti te whakahua ki te 'GAH.' Ko ngā wahine me whakarereke te mutunga ki 'obrigada' (ah-dah).
Desculpe
deh-SKOOL-pee
Arohaina / Whakawhiti atu
Kei te whakaiti te whakahua ki 'SKOOL.' Kāore e whakahuaina te 'e' o muri he rite ki te 'excuse' Ingarihi.
Com licença
kom lee-SEN-sah
Whakawhiti atu (kia haere atu)
Ko te 'om' he āhuatanga mauri. Kia āhuatika ā horahia a ā koe mokopuna mo te 'm.'
Sem problema
sem proh-BLEH-mah
Kāore he rapitanga
Kāore e taumahi tō te 'm' i 'sem.' Tukua kia ora harikoa i roto i ā koe ihu.

I te Wā e Kore ai Koe e Mārama

Kāore e tekau mēnā e kore ai koe e whai i te nuinga. Ka āwhina ēnei kupu i a koe ki te whai haere i te kōrero ā ki te ako i te haerenga.

Não entendo
now en-TEN-doo
Kāore au e mārama
Ko te 'ão' he tahi o ngā kōrero mauri o te reo Pōtikitiki. Horahia ā hokihoki a ā koe mokopuna mo 'ow.'
Pode repetir?
POH-jee heh-peh-CHEER
Āe, e whakahuia ana?
Ko te 'r' o muri nei i te reo Pīrihiwi he rite ki te 'h', i te ōranga pokapou rānei.
Fale mais devagar, por favor
FAH-lee mice deh-vah-GAHR pohr fah-VOHR
E korero pēpēhi ake, tēnā
Whakawekatanga i roto i ngā huarahi: FAH-lee / mice / deh-vah-GAHR / pohr fah-VOHR.
O que significa?
oo kee see-nee-FEE-kah
He aha te tikanga?
Kei te whakaiti te whakahua ki te 'FEE.' Kia mārama ā horahia ā koe wetereo.

Hokohoko ā Moni

Ahakoa i te pokapū, i te kāwhe rānei, ka āwhina ēnei kupu i a koe ki te whakatika i ngā whakawhiti moni.

Quanto custa?
KWAN-too KOOS-tah
Maha ā te utu?
Kia ōrite ngā whakahua 'u'. Kei te whakaiti te whakahua ki 'KWAN' ā 'KOOS.'
Muito caro
MWEEN-too KAH-roo
Nui te utu
Ko te 'muito' e tīmata ana me te 'mw' kōrero, ehara i te 'm' noa.
Posso pagar?
POH-soo pah-GAHR
Āe, e utu ana au?
Ko te 'ss' he marama 's' kōrero, kāore he 'z'.

Arataki ā Wāhi

He māmā tonu te haere i a koe e taea ai te patai ā te mārama i ngā arawhiti matua.

Onde fica?
ON-jee FEE-kah
Kei hea?
Tukua kia ora harikoa te 'on' i roto i ā koe ihu. Kāore e whakahuaina 'ond.'
À esquerda
ah esh-KEHR-dah
Ki te maui
Ko te 'qu' o mua nei i te 'e' he rite ki 'k.'
À direita
ah jee-RAY-tah
Ki te matau
Ko te hononga 'di' he huri ki 'jee' i te whakahua Pīrihiwi, ehara i Potugaro.
É perto?
eh PEHR-too
E tata ana?
Kia poto ā marama. E rua ngā kupu marama.

Kai ā Inu

Ko te kai tētahi o ngā taonga o te oranga, ā inā i ngā whenua Pōtikitiki. Ka āwhina ēnei kupu i a koe ki te raupapa i a koe e hiahia ana.

Água, por favor
AH-gwah pohr fah-VOHR
Wai, tēnā
Kāore e āhuatika 'á' ā 'gua.' Tukua rātou kia honohono ki te kupu e rua.
Estou com fome
esh-TOH kom FOH-mee
Kei te hiakai au
Ko te reo Pōtikitiki e whakamahi ana i 'estar com' (ki te noho me) mo ngā āhuatanga poto penei i te hiakai.
Um café, por favor
oom kah-FEH pohr fah-VOHR
He kapu kāwhe, tēnā
Ko te mauri 'um' me te ora harikoa i roto i ā koe ihu, ehara i 'umb'.
A conta, por favor
ah KON-tah pohr fah-VOHR
Tē pikinga, tēnā
Ko te 'a' o tīmata he mea tuhinga 'te.'

Ngā tohutohu

Oro: He rerekē te hunga oro o te reo Pōtikī ki te reo Māori. I te reo Māori, tekau mā rima ngā oro (he torutoru), engari i te reo Pōtikī, toru tekau mā iwa ngā oro katoa. Ko te mea nui, kāore i te reo Māori te oro 'r' pērā i te reo Pōtikī (he oro wiri pūkahu, ka whakahuatia ki te arero me te ngao o runga). He rerekē hoki ngā oro hāuoro: kei te reo Pōtikī ngā oro hāuaho pērā i 'ã', 'õ', 'ẽ' (nasal vowels) kāore nei i te reo Māori. Me ako ki te whakahua i ēnei oro rerekē kia tika ai tō kōrero. Ko ngā oro pērā i te 'lh' me te 'nh' he mea hou rawa ki te hunga kōrero Māori.
Mihi: He rerekē ngā tikanga mihi i te reo Pōtikī ki te reo Māori, ā, he maha ngā taumata whakaarotanga. Ko 'olá' te mihi māmā, engari ko 'bom dia' (ata mārie), 'boa tarde' (ahiahi mārie), 'boa noite' (pō mārie) ngā mihi whāiti ake. He mea nui te taumata: ko 'tu' mō te hunga tata, ko 'você' me 'o senhor/a senhora' mō te hunga kāore e tata ana. Kei te reo Māori, kāore pēnei te rerekētanga o ngā taumata. I te reo Pōtikī, ka whakamahia ngā kupu pēnei i 'com licença' (me whakapāhā), 'desculpe' (aroha mai), 'por favor' (tēnā) i ia wā, ā, he tokomaha ake te whakamahi i ēnei kupu whakaute i te reo Māori.
Whakarerenga: Kei te reo Pōtikī te tino rerekē o te whakarerenga kupumahi ki te reo Māori. Kei te reo Māori, kāore e huri te kupumahi mō te tangata, mō te maha rānei (kāore he conjugation). Engari kei te reo Pōtikī, ka huri te kupumahi mō ia tangata: 'eu falo' (e kōrero ana au), 'tu falas' (e kōrero ana koe), 'ele/ela fala' (e kōrero ana ia), 'nós falamos' (e kōrero ana tātou), 'vocês falam', 'eles/elas falam'. Ā, he ono ngā taumata wā (tenses) nui: ko te wā o nāianei, te wā kua pahure, te wā ka heke mai, me ētahi atu. Ko te mahi nui mō ngā kaiakonui Māori, me ako i ngā whakatakotoranga kupumahi kia tika ai te kōrero.
Kīanga: He rerekē te tū o ngā kīanga noa iho i te reo Pōtikī ki te reo Māori, ā, ko te pātai 'Tudo bem?' (Kei te pai?) te mea nui rawa. Kāore te 'tudo bem' he pātai anake, engari he mihi hoki. Ko te whakautu tika: 'Tudo bem, e você?' (Kei te pai, ā koe?). He rerekē atu ki te reo Māori 'Kei te pēhea koe?' Ko te kīanga 'obrigado' (ngā mihi) ka huri hoki: 'obrigado' mō ngā tāne, 'obrigada' mō ngā wāhine (ko te tangata e kōrero ana te mea nui, kāore ko te tangata e whakarongohia ana). Kei te reo Māori, kāore pēnei te rerekē. Ko 'de nada' (kāore he aha) te whakautu ki te mihi, pērā ki te 'kei te pai' Māori.
Takoto: He rerekē rawa te takotoranga o te rerenga kōrero i te reo Pōtikī ki te reo Māori. Kei te reo Māori, ka tīmata te rerenga ki te mahi (VSO: verb-subject-object), pēnei i 'Ka kai te tamaiti i te āporo'. Engari kei te reo Pōtikī, ka tīmata ki te tangata (SVO: subject-verb-object), pēnei i 'A criança come a maçã' (ko te tamaiti ka kai i te āporo). Ko ngā āhuatanga tohu (adjectives) ka whai i te kupu ingoa i te reo Pōtikī: 'casa grande' (whare nui), kāore 'grande casa'. Ko tēnei he rerekē ki te reo Māori, e tū ana te āhuatanga i muri i te kupuingoa hoki. He rite tēnei, engari me mārama ki ngā rerekētanga o ngā kupu taupānga.

He Pēhea te Uaua o te Ako i ngā Kupu Matua a Portuguese?

Kua ata whakaae ngā kupu matua a Portuguese mō ngā kaiwhakaako Māori, inā koa i te taumata A1 arumoni. Ko te whakahua taka he mea aitata, he maha ngā kupu e toha ana i te pūtake Latin me Māori, ā, kāhore te ture whakahua kupu kaupapa he mea tino rereke mō ngā kupu ngata. Ko ngā painga nui ko ngā oro ihu (kāhore i te reo Māori), te tauutuutu whakahua i Portuguese Brasir (pēnei i te 'd' e whakaputa ana ki te 'j' i mua i te 'i'), me te maumahara ki ngā tapu ingoa. Heoi anō, kāhore koe e hiahia kia tika harikoa te whakahua kupu hei whakamarama i a koe iho. Ka whakaaro ngā kaiōrero taketake i ahakoa he korero a koe i a rātou reo, ā, he mea nui rāua me te whakamatau i ngā akonga. Whakatīmata me ēnei kupu mea nui, whakaharatau i ngā tohutohu whakahua, ā, ka taea e koe ngā korerorero matua i mua atu i tō whakaaro.

Ngā pātai auau

He aha ngā kupu matua tino matua mo ngā kaitīmata?

Ko ngā kupu tino matua ko ngā karanga ('Olá'), ngā kupu āhuatika ('por favor,' 'obrigado/a'), 'Kāore au e mārama' ('Não entendo'), 'Maha ā te utu?' ('Quanto custa?'), ā 'Kei hea?' ('Onde fica?'). Ko ēnei āhuatanga e rima ka whai i te nuinga o ngā āhuatanga whakaora mo ngā manuhiri ā ngā akonga hou.

He rereke te reo Pīrihiwi i Potugaro?

Āe, kei te whakahua ā te arorau rereke, ahakoa kā te mārama rātou i a rātou. Ko te reo Pīrihiwi e māmā ana i ngā 'd' ā 't' i mua i 'i' ā 'e,' e whakahua ana te 'r' o muri nei he rite ki 'h,' ā e whakamahi ana 'você' mo 'koe.' Ko te reo Potugaro he moamoa te tohu ā e whakamahi ana 'tu' nui ake. Ko ngā kupu i tēnei tohutoro e mahi ana i roto i ngā āhuatanga e rua, me ngā noti whakahua e whakaatu ana i ngā āhuatanga Pīrihiwi.

Me pēhea te whakahua i ngā kōrero mauri?

E hiahia ana ngā kōrero mauri o te reo Pōtikitiki kia rere te hau i roto i ā koe ihu i te whakahua. Tiro mo ngā wetereo i whai ake i te 'm' i te 'n' i te mutunga o te wetereo, i te tohu huri (~) rānei. Ko ngā kupu penei 'não,' 'bem,' ā 'pão' e whai ngā kōrero mauri. Ako ma te whakaiti māmā i ā koe ihu i te whakahua i ēnei kupu; mēnā e rereke te kōrero, e tika ana.

Me kī au 'obrigado' i 'obrigada'?

He āhuatanga o ā koe taane/wahine, ehara i te tangata e tēnā ana. Ko ngā taane e kī ana 'obrigado' ā ko ngā wahine e kī ana 'obrigada.' Ko tēnei he tikanga tuatahi o te taane/wahine ahuatanga e whakawhiti te reo Ingarihi i te reo Pōtikitiki.

Āe, ka taea e au te ako i te reo Pōtikitiki mēnā e mōhiotia ai noa iho e au te reo Ingarihi?

Āe, e āhuatika. Ko te reo Ingarihi ā Pōtikitiki e whai maha kupu rite (mai i te pūtaketake Latin), ā kāore te whakapaparua o te reo Pōtikitiki he nui nui tonu mo te kōrero matua. Ko te whakahua me te ako, ā tino ngā kōrero mauri ā te Pīrihiwi 'd/t' whakahua, ā ko te āhuatanga kupu matua he māmā. Ko te mahi tonu me te whakahua āwhina ā te rongo kaiwhiwhiwhi reo ka tukutuku koe ki te kōrero matua i tēnei nei wā.

Akona ētahi atu reo

Tīmata koreutu me Pōtukīhi